Istočni Zlatibor

objavljen u: Prirodopisi | 4

Idejni koncept Zapali iz (z)grada nije samo maratonsko planinarenje i adrenalinske vratolomije, već svaki predlog i svaka lokacija koja nas ponovo približava prirodi i kulturno – istorijskom nasleđu Srbije. Ovaj tekst jeste namenjen roditeljima sa decom i ne baš previše spremnim rekreativcima, ali to ne znači da i svi ostali ne trebaju da ove perjanice zlatiborske ponude uvrste u neke svoja proputovanja. Njihova lepota i značaj definitivno zaslužuju svačiju pažnju.

Put je uobičajeni za dolazak na Zlatibor, sa jedinom razlikom što se kod Bele Zemlje skrene na obeleženoj raskrsnici i više ne možete zalutati.

Koordinate: 43.702510, 19.854448
Rastojanje od BG: 190km
Težina: 1 – OPUŠTENCIJA
Način realizacije: SOLO
Oprema: PATIKE

 

 

Prevashodni cilj mi je bio da ispravim grešku i da opet posetim zadnju pećinu otvorenu za komercijalnu upotrebu u Srbiji. Kako sam prvi put bio krajem jula, što bi rekao naš narod „kad mu vreme nije“, ovaj put sam se za majsku vizitu baš „naoštrio“ da osetim puni potencijal zlatiborske podzemne lepotice.

 

Stopića pećina

 

Iako je od tu od vajkada, Stopića pećina se tek u prošlom veku po prvi put provlači po spisima. Naravno, da je svoja istraživanja sprovodio i Jovan Cvijić, a nekoliko decenija kasnije tim čeških speleologa je istražio oba kanala i praktično utro put za komercijalno otvaranje.

 

 

Stopića pećina je zaista jedinstvena. Klima je potpuno neuobičajena za ovakve prirodne tvorevine – leti je vruće, zimi je hladno. Baš to je i glavni razlog zbog čega nema previše pećinskog nakita. Ali, ne brinite, atraktivnosti uopšte ne manjka.

 

 

Odmah posle efektnog otvora visokog 18 metara, sa leve strane se nalazi velika siparska kupa zvana „Pseće groblje“ nastala tako što su meštani kroz rupe na tavanici, tzv. viglede, bacali tela uginulih životinja.

 

„Jedna od tih rupa se zove Božina dugura. Ime je dobila kada je nesrećni i pripiti Boža Janković noseći mešinu sa rakijom, usled mraka ili šljive, prevideo otvor u zemlji i propao kroz njega. Kada su ga posle nekoliko dana našli u pećini, sadržaj mešine, koja se zakačila za granu drveta, popili su „za dušu“ pokojnika.“

 

Stopića pećina se sastoji od dve dvorane, Svetle i Tamne, Velikog kanala sa kadama, Kanala sa kadama i Rečnog kanala. Dobra vest je da se planira otvaranje novih dvorana što će još više doprineti ponudi ove, sve češće posećene, turističke lokacije.

 

 

Sledeća atrakcija je „Izvor života“, 10 metara visoki vodopad. Preporučujem obilazak u prolećnim mesecima, jer tada sve vri. Noseći vodu, koja kulja niz njega, oslobađa zaglušujući huk i raspršene kapljice, pritom stvarajući predivan ambijent. Položaj vodopada, kao i mesta sa kog se posmatra, prave utisak kao da će se sa svoda tavanice nekontrolisana prirodna sila svakog časa survati na posetioce.

 

 

 

Ipak, zaštitni znak pećine su nadaleko čuvene bigrene kade. Stvorene naslagama rastvorenog krečnjaka, u večitom plesu kamena i vode, ove neobične kade formiraju kose zidove preko kojih se preliva voda stvarajući nesvakidašnju sliku. Sa ovim impresivnim prizorima, naš fotograf Čedomir Žarković, je pobedio na foto – konkursu Vikimedije.

 

 

 

Kade iz Stopića pećine su najveće u Srbiji i dostižu 12 metara dužine i čak do sedam metara dubine. Nedavno je postavljeno i veštačko osvetljenje, koje se naizmenično, u duginim bojama, ogleda po glatkoj površini prirodnih bazena. Najbolja predstava se odigrava u periodu visokog vodostaja, kada je igra boja, svetlosti i vode na vrhuncu, pružajući gledaocima nezaboravne uspomene.

 

 

 

Stopića pećina se nalazi blizu glavnog puta, obeleženo je skretanje, postoji asfaltni prilaz i parking, a cena ulaznice je 250 dinara.

 

Sirogojno

 

Desetak minuta vožnje od pećine nalazi se Muzej na otvorenom „Staro selo“ ili međ’ narodom, poznatije kao Sirogojno. Ovaj zaista jedinstveni muzej pod zvezdama na predivan način prikazuje tradicionalno nasleđe srpskog sela. Prostire se na pet hektara i sadrži 50 objekata dinarskog tipa, kao i dve hiljade eksponata koji su preneti iz okolnih zlatiborskih sela.

 

 

Svaki od njih je pažljivo biran i reprezentuje bogatstvo arhitekture, ali i društvene, privredne i porodične odnose života ljudi iz brdsko – planinskih predela. Kako sam stigao, kao da me je obuzeo duh drevnih vremena i odjednom sam osetio neodoljivu potrebu da sve radim sporije, da na trenutak zaboravim na sve rokove i tajminge i da prosto uživam svim čulima.

 

“Vesela mašina”

Muzej čine dve velike celine. Prva je stalna muzejska postavka, gde se kroz dve tipične zlatiborske okućnice prikazuje sav diverzitet odlika i odnosa nekadašnjeg vremena. Pored glavne, dvodelne kuće nalaze se vajati i objekti koji su služili za spavanje i privredne delatnosti.

 

 

Tako da se u potpuno autentičnom izdanju mogu videti mlekare, pekare, ambari, kačare za pečenje rakije, mišane za sušenje voća, uljanici, košnice… Izuzetno je dobro urađeno i postavljeno da može da se stekne utisak da ljudi još uvek žive tu, samo su na kratko izašli u polje.

 

 

Drugi deo muzeja su, takođe, objekti sa prvobitnim izgledom, samo je namena promenjena i adaptirana turističkim potrebama. Tu su svoje mesto našle dvorana, krčma, prodavnica suvenira i apartmanski vajati. Dvorana ima promenljiv program i u zavisnosti od vašeg tajminga možete prisustvovati raznim koncertima, seminarima, pozorišnim i folklor predstavama, izložbama rukotvorina, tradicionalnih zanata, pa čak i mozaičara…

 

 

 

A kada osetite potrebu za predahom i okrepljenjem, krčma ušuškana u hladovini borova čeka na vas. Tradicija jednog naroda se ogleda i kroz hranu i to ćete ovde na najbolji način osetiti. U ponudi su kajmak, sir, pršuta, heljdopita, kiselo mleko, krompir ispod crepulje, pečenje ispod sača, kolači sa jabukama i šljivama…

Cena ulaznice je 150 dinara, a ako želite pratnju i interesantnu priču kustosa, to već morate malo ranije najaviti.

 

Vodopad Gostilje

 

 

Treća tačka ovog turističkog trougla je fascinantni biser prirode. Dvadesetak minute vožnje potrebno je od Sirogojna do Gostilja, najlepšeg vodopada Zlatibora. Za 150 dinara obezbeđujete ulaznicu za celodnevni obilazak, a parking je besplatan. Odmah na početku izletišta se nalazi park za decu i bazen koji radi samo u letnjim mesecima.

 

 

 

Ceo kompleks je sačinjen od drveća, uređenih staza, drvenih mostića koji u kombinaciji sa kraškim kamenom i žuborom rashlađujuće vode obezbeđuje spokoj i regeneraciju. Naravno da je kruna svega vodopad na Gostiljskoj reci koji se sa 20 metara visine survava sa stene u zaglušujućoj buci.

 

 

 

Kada sam video ovaj prizor shvatio sam da nije čudno da su se po legendi na njemu kupale vile, jer stvarno izgleda bajkovito. Stene prekrivene mahovinom i iskonske prirodne sile koje oslobađaju omamljujuće zvuke udara vode o stene okovale su moju pažnju i nisam mogao dugo da skrenem pogled sa vodopada.

 

 

 

 

Njegova neobuzdana snaga se dalje preliva u seriju slapova, kaskada i bazena čineći impresivnu sliku prave prirodne oaze. Razbacane seoske kuće po obroncima, raznobojno i mirisno planinsko cveće i svežina u vazduhu od raspršene vode zaista oplemenjuju dušu i zaslužuju najtopliju preporuku.

 

 

 

Zaprati Nenad Nesic:

Poslednji članci od

4 Responses

  1. Milena Andrijašević

    Tako blizu a tako “daleko” ali kad se sad ima vise informaija, daljina se smanjuje a želja za posetom raste, Zahvalna Autoru..Pozdrav iz Podgorice

    • Nenad Nesic

      Kada postoji želja, ništa nije daleko. 🙂 Koliko sam samo puta išao iz BG do Crne Gore samo zbog jednog vikenda planianrenja. Hvala vama što pratite, pozdrav iz Beograda

  2. Dragana

    Poštovani Nenade,

    Ovo što vi radite, način na koji opisujete i dočaravete svaku lokaciju ponaosob je prosto fantastičan…..fenomenalno je sve i ja sam oduševljena ……..Ogromno hvala
    Jednu po jednu stavku realizujem :))) i uz vašu pomoć i dragocene informacije nema promašaja
    Poletni, zeleni pozdrav

    • Nenad Nesic

      Hvala na komplimentima, drago mi je da vam se sviđa. Ako bude trebala neka pomoć, slobodno pišite.
      Zeleni pozdrav 🙂

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.