Zasavica

objavljen u: Prirodopisi | 0

Da l’ je Sava da l’ je Drina?

Koncept ideje Zapali iz (z)grada nisu samo kilometarska pešačenja i adrenalinske avanture. Više se vodim idejom da svi možemo da se pokrenemo, upoznamo Balkan i udahnemo specifičan šmek raznovrsne prirode koju nam Srbija nesebično pruža. Katkad su takve aktivnosti u turističkim mestima, katkad su nešto ozbiljniji izazovi, ali svaka od njih ima svoju unikatnu lepotu. Trebamo biti mudri i sačuvati tu raskoš, što autor ovog teksta debelo sumnja da možemo. Naravno da postoje svetli primeri gde smo uspeli da pomirimo turizam i prirodu, a Zasavica je itekako jedan od njih.

Koordinate: 44.9584, 19.5255
Rastojanje od BG: 90km
Težina: 1 – OPUŠTENCIJA
Način realizacije: SOLO
Oprema: PATIKE

 

Specijalni rezervat prirode Zasavica se nalazi na oko 12 kilometara od Sremske Mitrovice i do nje vodi prilično dobar put. Ali, to svakako nije jedini razlog što predstavlja idealno mesto za izlet u kojem mogu podjednako uživati i stariji i deca.

Zasavica nije rukavac ili bara. To je mala reka koja je nastala od snažnih podzemnih voda reke Save. Ali, u nekom trenutku Sava je promenila svoj tok, pa je obavezu „vodonoše“ preuzela Drina. Zasavica nije ni dugačka ni duboka, a opet je žila kucavica ekosistema u kojem se nalazi retka, pa čak i jedinstvena flora i fauna.

 

 

Svaka jedinka daje nemerljiv doprinos dobro balansiranom ekosistemu, ali ipak neke se pominju više od drugih.

Kad to kažem, mislim na dabrove kojima je Zasavica jedino mesto gde žve u Srbiji. Zahvaljujući donaciji Bavarske vlade ovde je smešteno 30-ak jedinki. Izgleda da im se izuzetno dopalo područje, pa sad ovih simpatičnih debeljuca ima preko 120. Društvo u vodi im prave njihovi krznati prijatelji vidre, što dovoljno govori o čistoći reke.

 

 

Od preko 600 vrsta biljaka najznačajnija je Aldrovanda, biljka mesožderka koja pored fotosinteze koristi i insekte za prehranu. Njena posebnost se ogleda u tome što je ovde „vaskrsla“, jer se dve decenije mislilo da je iskorenjena sa ovih prostora.

Ipak, najznačajnija je Mrguda, riba koja spada u ugrožene i retke vrste. Mrguda (Umbra krameri) je transformers riba koja živi u plićaku i ne mrda iz njega. Kada se voda povuče, ona pušta specijalnu sluz oko sebe, uvlači se u mulj i počinje da diše na pluća. Zbog prisustva ove dvodihalice, celo područje je dobilo status rezervata I kategorije.

 

Izvor: Društvo za promociju prirode Srbije

 

Pomenute vrste svakako ne umanjuju značaj ostalih mnogobrojnih riba, vodozemaca, ptica, gmizavaca i sisara koji svi zajedno čine skladnu prirodnu oazu.

Iako ovakva mesta ne predstavljuju netaknutu prirodu, ona imaju veoma zapaženu ulogu. Na ovakvim lokacijama deca mogu da ostvaruju svoje prve kontakte sa prirodom, da upoznaju biljni i životinjski svet, da budu fizički aktivna i da primoraju roditelje da se i oni pokrenu . 😊 Ali, svakako je pogodno i za starije koji bi da potraže predah od gradske vreve. Za to je potrebno izdvojiti 300 dinara za ulaznicu, a parking je besplatan.

 

Šta raditi u Zasavici?

 

Odmah po vraćanju novčanika u džep ulazimo u izuzetno lepo sređen Vizitorski centar. Na uredno podšišanoj travnatoj površini svoje mesto su pronašli igralište za decu, suvenirnica, izlagači prirodnih voćnih sokova, ali i destilata. Umetničku notu dodaju skulpture i mozaici.

 

 

 

Tu je i kafanica koja odiše starim ravničarskim duhom, pa u atmosferi koja podseća na salaše se mogu probati vrhunski gulaš i suhomesnati proizvodi od mangulice.
Velikim dvorištem Vizitorskog centra dominira osmatračnica. Sa 18 metara visoke drvene platforme pruža se prelep pogled na veliki deo rezervata prirode.

 

 

Pored osmatračnice je parkiran i brod Umbra koji par puta dnevno vozi zainteresovane turiste po Zasavici. Vožnja brodom košta 300 dinara, a za to se pored sagledavanja rezervata iz novog ugla dobija i interesantna priča. Kustos, ako ga tako mogu nazvati, nas upoznaje sa aktivnostima istraživača i ljubitelja prirode u rezervatu, kao i zanimljive angedote o naseljavanju i održavanju brojinih biljnih i životinjskih vrsta bez kojih ovaj prostor ne bi imao veliku vrednost.

 

 

Odmah pored osmatračnice je i ulaz u ogroman kopneni prostor rezervata. Bilo da krenete peške ili da iznajmite bickl čeka vas nesvakidašnji doživljaj. Na trenutak će mnogi pomisliti da se nalaze u Tanzaniji na safariju. Nepregledna ravnica po kojoj se nesputano kreće na stotine životinja, kućice za posmtaranje i električni minibus zaista izmeštaju sa Balkana.

 

 

Glavna razlika je što su sve životinje bezopasne, pa ćete moći iz neposredne blizine da posmatrate mangulice, podolsko goveče, konje, magarce…

 

 

 

Ljubitelji ptica, kojih ovde ima oko 180 vrsta, mogu prošetati dva ipo kilometra do hranilišta gde se mogu videti neke od njih, od patki i njorki, pa sve do roda i orlova.

Održavanje ovolikog rezervata je prilično skupo, pa prihod od ulaznica nije dovoljan. Zbog toga su se ljudi koji brinu o Zasavici odlučili za proizvodnju i prodaju suhomesnatih proizvoda od mangulice, ali posebna pažnja se usmerava na sir od magarećeg mleka. Za jedan kilogram ove retke pikanterije potrebno je oko 25 litara mleka, a to je količina koja se dobije od jedne magarice za šest meseci. Nije samo količina mleka ta koja diktitira cenu, već je tajna i u receptu. Usled specifičnog sastava magarećeg mleka koje nema kazeina, pa se i ne zgrušnjava, prava majstorstvo je napraviti sir od njega što mnogima u svetu ne uspeva. Zbog svega toga kilogram ovog sira košta ni manje ni više nego 1.000 eura i poprilično je tražen.

 

 

Kao utočište od gradske gužve gde se u prelepom ambijentu može uživati svim čulima, opustiti se i naučiti nešto novo, Zasavica je odličan izbor za jednodnevni izlet. Nema druge nego da se što pre uputite i provedete dan za pamćenje.

 

Zaprati Nenad Nesic:

Poslednji članci od

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.