Gljive – zanimljivosti i neverovatne činjenice

objavljen u: Povezani tekstovi | 1

Gljive su u jeku, sad je pravo vreme za berbu!

 

Svi mi, ljubitelji prirode, volimo kada naiđemo na ove divne oblike života, ali u razgovoru sa planinarima zaključio sam da ne znamo baš previše o gljivama. Evo nekoliko zanimljivosti i veoma interesantnih činjenica:

 

  • Sve pečurke su gljive, a sve gljive nisu pečurke. Pečurka je mesnato plodno telo gljive odnosno pojavni oblik u jednoj životnoj fazi gljive (u reproduktivnoj fazi). Gljive su heterotrofni organizmi bez hlorofila (uzimaju gotovu hranu iz prirode) i sastoje se od micelijuma koji je izgrađen od hifa ( hife predstavljaju dugačke i često granate filamente – ćelije). Zajedničko za sve gljive i biljke su biljni hormoni, a zajedničko za gljive i životinje su ćelijski zid od hitina, pigment melanin i enzimi prisutni u mitohondrijama (ćelijske organele za ćelijsko disanje i metaboličke procese). U stvari, gljive i životinje, zajedno, spadaju u jedno super-carstvo Opisthokonta.

 

  • Gljive recikliraju biljke posle njihove smrti i pretvaraju ih u plodnu zemlju. Da nije gljiva, planeta Zemlja bi bila zatrpana sa nekoliko desetina metara biljnih (i životinjskih) ostataka i život na zemlji ne bi bio moguć.
  • Najstarija gljiva na svetu je nađena u ćilibaru i stara je oko 90 miliona godina – to je jedna vrsta Cordyceps gljive.
  • Od raznih gljiva mogu se napraviti predivne boje za tkanine.
  • Spore gljiva (i ćelijski zid kod gljiva) se sastoje od hitina – najtvrđe prirodno-stvorene materije na Zemlji. Neki naučnici smatraju da su spore gljiva sposobne za put kroz svemir; drugi čak veruju da su gljive dospele na Zemlju iz Kosmosa! (A neki veruju da su ljudi koji ovo tvrde i sami sa druge planete! 😉)

 

 

  • Pod odgovarajućim uslovima, spore nekih gljiva mogu da budu uspavane čak vekovima i da ponovo budu fertilne (plodne) posle toliko vremena.
  • Gljive su višestruko korisne, i to ne samo kao hrana i lek. Neke gljive se koriste za bioremedijaciju, da apsorbuju i prerade opasne i toksične supstance kao što su ulja, pesticidi i industrijski otpad, na mestima gde takve supstance predstavljaju veliku opasnost po životnu sredinu. Gljive kao izvor hrane mogu koristiti i razne druge vrste mikroorganizama – neke bakterije kao npr. Echerichia coli.
  • Mnoge gljive rastu prema sunčevoj svetlosti, prateći sunce isto kao i biljke. Za razliku od biljaka, naučnici još nisu otkrili kako gljive koriste sunčevu svetlost.

 

 

  • Mycena porodica gljiva sadrži više od 70 vrsta gljiva koje svetle u mraku. Ove gljive proizvode svetlost hemijskom reakcijom koja se zove bioluminisencija. U prošlosti, ljudi su osvetljavali put kroz šumu koristeći panjeve obrasle ovim malenim svetlećim gljivicama.
  • Mnogo pre nego što je drveće naselilo Zemljino tlo, Zemlja je bila prekrivena džinovskim gljivama. Dokaz za to je fosil organizma Prototaxites (visok 8m i širok 1m), koji je predstavljao pravu enigmu za naučnike čitavih 150 godina, otkada je otkriven 1859. godine od strane jednog Kanađanina u Saudijskoj Arabiji.
  • Psathyrella aquatica je gljiva koja potpuno živi pod vodom.

 

  • U Oregonu, u Severnoj Americi, postoji džinovska gljiva medenjača (Armillaria ostoyae), koja je stara 2400 godina. Njen micelijum prekriva površinu od oko 890 hektara, polako ubijajući drveće u toj šumi. To je najveći živi organizam na Zemlji.
  • Gili Trawangan je malo ostrvo u Baliju. Tamo se javno i legalno prodaju i konzumiraju psihodelične gljive. Stavljaju ih u milkšejkove i jedu ih kao čips.
  • Vilino kolo je prirodna pojava gde se plodna tela gljive grupišu tako da formiraju oblik kružnice.
  • Gljive su sličnije životinjama nego biljkama.

 

  • Postoji gljiva koja liči na mozak i jako je otrovna. U Švajcarskoj i Nemačkoj je zabranjena njena prodaja, dok je neki drugi smatraju za delikates. Reč je o gljivi Gyromitra esculenta (Hrčak).
  • Najotrovnija gljiva na svetu Amanita phalloides – zelena pupavka, ima lep i bezazlen izgled kao jestive gljive. Takođe joj je ukus jako prijatan (nikako se ne preporučuje isprobavanje), a simptomi trovanja se javljaju jako kasno, tek kad je uništila jetru i bubrege. Dovoljan je samo jedan maleni šeširić ove gljive da ubije odraslog čoveka. Budite jako oprezni i ako želite da berete gljive u prirodi za jelo, prvo naučite sve o otrovnim gljivama!!!
  • Prva dokumentovana studija o efektima „magičnih“ gljiva desila se 1799. godine, pošto je jedna londonska porodica greškom pojela ove gljive za večeru.

 

 

  • U prirodi postoji jedna gljiva koja raste na drvetu i ima skoro identičan ukus kao piletina, koja se zove Laetiporus sulphureus – šumsko pile.
  • Gljive mogu da proizvedu vitamin D kada su izložene sunčevoj svetlosti, baš kao i ljudska koža. Zapravo, izlaganjem sveže ubrane gljive šiitake, sa listićima na gore, sunčevoj svetlosti, za 8 sati može se povećati koncentracija vitamina D u njoj za čak 4600 puta.
  • Gljive stvaraju antibiotike i koriste ih da se odbrane i oteraju druge mikroorganizme koji su im konkurenti u ishrani. Antibiotik penicilin izveden je iz gljive (plesni) Penicillium.

 

Izvor:

Selena Jovanović

svetgljivakukavica

Zaprati Nenad Nesic:

Poslednji članci od

  1. Stane

    Nikad dosta ucenja o gljivama, jedna od najozbiljnjih nauka samo da se nikad olako ne skvati neka mala razlika. Knjge treba oprezno koristiti uglavnom deduktivno, jer ogromna vecina slika u svim knjigama nije dovoljno dobra da se moze osloniti, treba biti pametan, po cenu zivota

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.