Istra

objavljen u: Prirodopisi | 0

Nije Istra samo more

 

Kada se pomene Istra obično su prve asocijacije očaravajući miris borova, harmonična muzika zrikavaca i prozirno čisto more. Kada se tome pridoda rimski šmek koji je ostavila Mletačka republika, kao i fantastična gastronomska ponuda, zaista ne čudi što se Istra nalazi pri vrhu turističkih poželjnih destinacija. Znajući sve ovo, ali i zainteresovan istraživanjem centralnog dela, organizovao sam dva puta prolećnu turu po Istri. Sa namerom prolećnu, kako bih izbegao primamljive morske čarolije, a stavio fokus na kontinentalne lepote.

 

Koordinate: 45.2394, 13.9407
Rastojanje od BG: 600km
Težina: 3 – TAMAN MERKA
Način realizacije: SOLO
Oprema: RANAC, CIPELE, ZAŠTITA OD SUNCA

 

 

Geografski posmatrano najveći deo Istre se nalazi u Hrvatskoj i zapadnom delu Slovenije, dok mali deo pripada Italiji. Najveće poluostrvo Jadrana nosi epitet „zeleno“, jer je pokrivenost šumama preko 35%. Na obodima se nalaze razuđena kamena obala i modro Jadransko more, dok je unutrašnjost isprepletana pitomim brdima i nepreglednim šumama koje u potpunosti odstranjuju osećaj morskog ambijenta. Ovde vlada kontrast kao retko gde, za pola sata vožnje može se stići do plažnog bara, prelepog gradskog parka ili do skrivenog vodopada duboko u šumi.

 

 

Vodeći se svim ovim informacijama, nije bilo teško napraviti organizaciju po svojoj meri. Naš recept je bio puno prirode, malo gradova i preukusna klopa kad god se stigne. Ovo nije stranica posvećena hrani, ali teško je ostati imun na sve što Istra nudi. Testenina, tartufi, divljač, plodovi mora, sirevi, vina, samo čovek na autofagiji bi odoleo.

Najpoznatija staza 7 slapova se nalazi na reci Mirni, blizu grada Buzeta. Nema frke za parkiranje, sve je obeleženo i prilagođeno rekreativcima. Na mnogo mesta sam naišao na informaciju da je „skroz lagano“, ali to važi samo ako ste planinar u kondiciji. Sreo sam mnogo roditelja sa decom kojoj je bilo teško objasniti da 16 kilometara nije previše.

 

 

Da ne mračim previše, staza je uživalačka, ali nije za ljude koji nisu navikli na višesatne šetnje u prirodi. Nema previše uspona, ali postoji sajla na nezgodnom detalju, potrebno je preći reku nekoliko puta i savladati sve kilometre nazad do kola, jer je staza kružna. Mi smo prošli sa detetom, ali ne bih da navedem nekoga kome neće prijati da ovo bude prvi izbor za porodične vikende.

 

 

Kao što naziv kaže, na stazi se nalazi sedam slapova koji svaki na svoj način krasi ovaj prelepi lokalitet. Hučanje vode koja pada u tirkizne virove dodatno upotpunjuje magični ambijent. Svaki vredan posete, svaki lep na svoj način. Idealno vreme za posetu je proleće kada se može doživeti Mirna u svojoj punoj snazi.

 

 

Konstantno se smenjuju pejzaži koj prijaju oku – senoviti kanjon, listopadna šuma, pa sunčani proplanci… Uživajući u šetnji u prelepom ambijentu stižemo do Kotla, mesta gde Mirna u svojoj najjačoj snazi pravi na desetine bazenčića pozivajući na kupanje. Većina posetilaca tu pravi dužu pauzu, uživajući u tirkiznim kadama, ali i osveženju koji se može naći na obalama.

 

 

Druga staza sličnog fazona, a opet sasvim drugačija se nalazi na jugoistoku poluostrva. Od Labina do Rabca vode dve skoro, pa paralelne staze – Seratonina i staza božanskih izvora. Obe staze povezuju stari grad na vrhu brda i letovalište na obali mora.

 

 

Parkirali smo na jednom od javnih parkinga i prolazimo trgovima gde se uveliko ispija espreso i po neka biska. Nastavljamo u šumu, preko nekoliko mostića, ali i pored slapova, izvora, pećina, nebrojenih šumskih lepota spuštamo se do obale mora na neizbežno majsko kupanje. Praksa je da se za spuštanje koristi jedna, a za povratak druga staza i nije važan redosled.

 

 

Kao i uvek na ovakvim putovanjima, trudim se da dosegnem do manje poznatih lokaliteta. Pružaju mi istraživačku notu, neko dodatno uzbuđenje, svojevrsnu avanturu, ali i spoznaju da na takvim mestima neće biti gužve i da ćemo moći da osetimo prirodnu čaroliju svim čulima.

 

.

 

Pa, krenimo redom. Vozeći Istrom ili Terra Magica kako joj je latinski naziv, našli smo vodopad i ponor Butori (45.4161, 13.7682). U prekrasnom mini amfiteatru vodopad od desetak metara pada u tirkizno jezero i vrlo brzo nestaje pod zemljom. Na žalost, mi smo bili u kišnom periodu, pa je tirkiz koji smo očekivali zamenila voda pune zemlje. Postoji parking u blizini, a prilaz vodopadu je ograđen kako neko nepažljiv ne bi završio u ponoru.

 

 

Do vodopada Butoniga (45.2943, 13.9613), potrebno je malo skretanja sa puta i logističke muke, ali svakako vredi posete. Kada stignete, pitaćete se gde bi ovde mogao da bude vodopad, ali Istra ne prestaje da iznenađuje. Vodopad i okapina iza njega prave ambijent za uživanje koji se teško napušta. Ipak, teška srca krećemo, jer ima još mnogo toga što Terra Magica nudi.

 

Šta tek reći za vodopad Sopot (45.2192, 14.0453)? Do njega se može stići nekom od planinarskih staza dugih od 4 do 10 kilometara i upoznavanjem istarske okoline, ali može i kolima što daje opcije i ljudima sa malom decom. Neposredno pred stropoštavanje od 25 metara reka prolazi ispod drevnog kamenog mosta koji dodatno ulepšava prizor. Postoji nekoliko vidikovaca, a moguće je i strmom stazom stići do tirkiznog vira.

 

 

 

Krstareći dalje Istrom posetili smo Pazinski krov (vodopad), Pazinsku jamu i Pazinski kaštel koji su svojom mistikom i istorijom poslužili kao inspiracija za mnoga književna dela.

 

 

Uspeli smo da obiđemo i vodopad Cingarela koji je nešto što vredi posebno istaći. Posle početne šetnje po proplancima i šumarcima dolazi se do dela koji je prilično nezgodan, posebno posle kišnih dana. Spust je prilično strm, a usled kiše tlo se pretvara u izuzetno klizavu podlogu. Zbog toga su postavljene sajle koji omogućavaju lakši silazak. Uz malo truda i dosta opreza stižemo do, po meni, najlepšeg vodopada Istre.

 

 

Zaglušujuća voda se razliva preko nekoliko kaskada formirajući magičnu čipkanu zavesu. Znam da sam subjektivan, ali ovakvi lokaliteti me potpuno ispunjavaju. Zaista vredi sesti, posmatrati i uživati u momentu za pamćenje.

Ljubitelji aktivnog odmora koji imaju želju za malo drugačijim ambijentom mogu dan provesti na rtu Kamenjak. To je zaštićeno područje koje se nalazi na samom jugu Istre sa mrežom staza za šetnju i vožnju bickla.

 

 

Svakako je najatraktivnija staza koja vodi do uvale Pinžule gde se nalaze u kamenu sačuvane stope dinosaurusa. Pored ove uvale na rtu se nalazi još 30-ak uvala zgodnih za kupanje i/ili osveženje. Toplo mogu da preporučim Safari bar sa dobrom klopom i autentičnim ambijentom.

 

 

Na koju god stranu Istre da krenete, uvek ćete prolaziti pored nekog interesantnog grada – Pula, Rovinj, Poreč, Umag, Opatija, Pazin, Motovun… Svaki pleni svojom lepotom i pruža brojne mogućnosti za kvalitetno provedeno vreme – uživanje u vrhunskim gastronomskim specijalitetima, obilazak kaštela, koloseuma i ostalih spomenika iz vremena Mletačke republike, šetnja po uskim popločanim uličicama ili uživanje u prelepim zalascima sunca.

 

 

 

Izbor je samo vaš i svakako nećete pogrešiti ako se odlučite da upoznate Istru.

 

Zaprati Nenad Nesic:

Poslednji članci od

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.