Doktori objasnili kako planinarenje utiče na naš mozak

objavljen u: Povezani tekstovi | 3

Iako se možda svima čini očigledno da pešačenje kroz šumu ili planinarenje može očistiti um, telo i dušu, nauka sada otkriva da planinarenje može promeniti i vaš mozak… na bolje!

 

 

Pešačenje u prirodi može zaustaviti negativne i opsesivne misli

Osim gotovo trenutnog osećaja mira i zadovoljstva koji prati vreme provedeno na otvorenom, pešačenje u prirodi može smanjiti prekomerno razmišljanje. Mnogi od nas se često nađu u “konzumiranju” negativnih misli, što nas odvraća od uživanja u sadašnjem trenutku, u najboljem slučaju, i vodi nas na put do depresije i anksioznosti u najgorem slučaju. No, nedavna studija objavljena u Proceedings of National Academy of Sciences otkrila je da provođenje vremena u prirodi značajno smanjuje te opsesivne, negativne misli.

 

Za realizaciju ove studije, istraživači su upoređivali učesnike istraživanja koji su pešačili kroz urbanu i prirodnu okolinu. Otkrili su da oni koji su hodali 90 minuta u prirodnom okruženju doživeli manji nivo fokusiranja na negativne stvari i takođe smanjene neuronske aktivnosti u subgenualnom prefrontalnom korteksu, području mozga vezanom za duševne bolesti.

Oni koji su prošli kroz urbanu okolinu, međutim, nisu doživeli manji nivo fokusiranja na negativne stvari. Naučnici tvrde da povećana urbanizacija usko povezana sa povećanim slučajevima depresije i drugih mentalnih bolesti. Koristeći vreme tako da se redovno sklonimo iz urbanih sredina i provedemo više vremena u prirodi, može imati velike koristi na naše psihičko (i fizičko) blagostanje.

 

Planinarenje je vreme kada niste povezani sa tehnologijom i podstiče kreativno rešavanje problema

Studija sprovedena od strane psihologa Ruth Ann Atchley i David L. Stryer otkrila je da se kreativno rešavanje problema može drastično poboljšati distanciranjem od tehnologije i ponovnog povezivanja s prirodom. Učesnici ovog istraživanja su otišli sa ruksacima u prirodu u trajanju oko 4 dana, i za to vrijeme nisu smeli koristiti ni jednu tehnologiju. Oni su bili zamoljeni da obavljaju zadatke koji zahtevaju kreativno razmišljanje i rešavanja složenih problema, a istraživači su otkrili da su se njihove performanse rešavanja problema i zadataka poboljšale za 50% nakon ovog “tech-free” planinaranskog izleta.

Istraživači ove studije su napomenuli da su i tehnologija i urbana “šuma” neverovatno destruktivne, stalno zahtevajući pažnju i sprečavaju nas da se fokusiramo, i time mogu smanjiti naše kognitivne funkcije. Lepo dugo pešačenje, bez tehnologije, može smanjiti mentalni umor, smiriti um i “isprovocirati” kreativno razmišljanje.

 

 

Planinarenje može smanjiti ADHD kod dece

Attention Deficit Hyperactivity Disorder (ADHD) je sve više i više zajednički imenilac za decu. Deca koja imaju ADHD imaju poteškoće sa kontrolom impulsa i skoncentrisanim ponašanjem. Lako ih je omesti i preterano su hiperaktivna. Dok vaspitavanje dece koja imaju ADHD može biti teško za roditelje, uobičajeno (nametnuto) rešenje je opredeljivanje za lekove na recept, a to može doneti više zla nego dobra, posebno kada prirodno rešenje može biti jednako dobro.

Studija provedena od strane Frances E Kup, PhD, i Andrea Faber Taylor, dr.sc., pokazala je da izlaganje dece sa ADHD-om “zelenim” aktivnostima na otvorenom značajno smanjuje simptome ADHD-a.

 

 

Pešačenje u prirodi je dobra fizička vežba, ali i osnažuje mozak

Mi već znamo da je vežbanje fantastično za naše celokupno zdravlje. Planinarenje je izvrstan način da se potroši između 400-700 kalorija po satu, zavisno od dužine i težine pešačenja, no lakše je za zglobove od ostalih aktivnosti kao što je npr. trčanje. Istraživači sa University of British Columbia otkrili da aerobna fizička vežba povećava volumen hipokampusa, dela mozga koji je povezan s prostornim i epizodnim pamćenjem. Takve vežbe pomažu u sprečavanju gubitaka pamćenja. Istraživači su takođe otkrili da fizička vežba takođe može smanjiti stres i anksioznost, podstaknuti samopoštovanje i lučenje endorfina. Mnogi ljudi uzimaju lekove da bi rešili svaki od tih problema, ali rešenje za ove bolesti može biti puno jednostavnije nego što mislite!

 

 

Kako možete početi početi sa planinarenjem?

Srećom, planinarenje je jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih sportova u koji se možete uključiti, i može imati velike koristi za celu porodicu. Počnite sa malim udaljenostima i testirajte svoje sposobnosti. Učinite ono što vam odgovara; i ako to znači samo hodanje po stazi u parku, i to je u redu. Svaka vežba na otvorenom je bolje nego ništa. Možete jednostavno pronaći karte staza oko svog doma na internetu, a ima dosta aplikacije pametnih telefona koji bi vam mogli pomoći. Ali preporučujemo da se isključi telefon dok planinarite, ipak, samo tako možete da dobijete najviše koristi od pešačenja (iako može biti dobro sa nosite telefon sa sobom u slučaju preke potrebe). Pobrinite se da imate neke dobre čvrste planinarske cipele, šešir i flašu sa vodom. Poželjno je da imate slojevitu odeću, tako da se možete jednostavno zagrejati i rashladiti po potrebi.

 

Krenite na izlet!

 

Prevod i adaptacija:

Nenad Nešić

Izvor: NoviSvjetskiPoredak.com

 

Zaprati Nenad Nesic:

Poslednji članci od

3 Responses

  1. miodrag spiric

    Svaka CAst za tekst.Ja ovo znam iz prakse odlicno i to je sve tacno.Zato meni i u 60 godina mozak funkcionise fantasticno.Ova jezera koja su prikazana su skrska jezera na durmitor a u sredini je planinarski dom.Ovde sam vise puta boravio, spavao u ovom domu i to je raj nad rajevima.Mesto gde covek moze samo pozeleti da dodje.Jedno od njih je veliko a drugo malo Skrsko jezero. Svaka cast autoru sto je objavio ove divne fotografije kao ilustraciju napred navedene price

  2. Borise

    Jedan od lakših i sigurnijih načina za početak planinarenja je učlaniti se najbliže planinarsko društvo.
    Prednosti su višestruke:
    – planinarske akcije (šetnje) vode iskusni planinari koji odlično poznaju teren samim tim i zahtevnost same staze.
    – nije potrebno nositi telefon
    – planinari su najčešće dobro društvo (važi parola: Uživaj u prirodi i pusti druge da uživaju)
    – planinarske akcije su najčešće vikednom
    – u najavi svake akcije naznačeno je kolikog je inteziteta (pre akcije se može kontaktirati vođa radi pojašnjenja)
    – tokom akcije se prave česte pauze

    Napomena: Starosna struktura u mom planinarskom društvu je 50% u korist starijih sugrađana (penzionera).

    • Nenad Nesic

      Borise,
      naravno da je za početak planinarenja sigurnije i lakše poći sa planinarima nego sam. Ideja bloga je da motiviše ljude da se pokrenu i dožive lepote Srbije. Neke lokacije su dostupne svakome, a za neke su neophodna planinarska društva. U kom ste Vi društvu? Planinarski pozdrav

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.