Kablar

objavljen u: Prirodopisi | 2

Kablar – pustolovina za sve uzraste

 

Tog fantastičnog dana nisam pronašao ni čobanicu niti odgonetnuo zašto smo skrenuli sa „njegovog puta“ kad smo se već zakleli, ali sam otkrio jedno izuzetno mesto za koje svako može da se samostalno organizuje. Prilično je blizu, na samo dva sata vožnje od Beograda, kondiciono je dostupno svima i puno je zanimljivog sadržaja. Zbog toga ovom prilikom i delim sa vama ovu neverovatno lepu prirodnu oazu u srcu Šumadije kao predlog za fantastičan porodični izlet koji se može upriličiti sa decom, ali i sa starijom spremnijom ekipom.

Koordinate: 43.905187, 20.194414
Rastojanje od BG: 150km
Težina: 3 – TAMAN MERKA
Način realizacije: SOLO
Oprema: RANAC, PATIKE, TRENERKA
Foto:Dejan Ristov

Krajem maja uputio sam se u pravcu Čačka, tačnije Ovčarko – Kablarske klisure. Kako smo tim putem gotovo svi išli više puta, neću ga detaljnije opisivati. Potrebno je samo, sa magistrale, petnaestak kilometara posle Čačka, skrenuti za Ovčar banju. Kroz podvožnjak za par minuta stižemo do kafane „Dom“ gde smo i predahnuli uz kafu.

Ovčarsko – kablarska klisura je jedinstvena morfološka celina koju posmatrana sa bilo koje strane pruža pregršt interesantnih specifičnosti. Nalazi se u Centralnoj Srbiji, petnaestak kilometara od Čačka i nastala je usecanjem Zapadne Morave između strmih litica planinskih masiva Ovčara i Kablara, po kojem je i dobila ime. Ova klisura posebno dobija na vrednosti kada se sagledaju tri uklještena meandra koja Zapadna Morava pravi, pozivajući vas da se popnete na neki od vrhova sa kojih se oni najbolje vide.

 

 

U klisuri postoje i dve brane, koje usporavaju brzi tok moćne reke i formiraju dva veštačka jezera. Kao retko gde, na obalama i padinama se mogu naći izuzetno očuvani srednjovekovni manastiri. I to njih čak 11, tako da cela klisura odiše istorijskim i duhovnim primesama. Posebno su upečatljivi odjeci manastirskih zvona koja se u smiraj dana razlete iznad krošnji nepreglednih šuma.

Prirodne lepote ovog predela su impresivne. Veštačka jezera sa brojnim rukavcima ukrašeni visećim mostovima, intrigantni meandri, guste šume bogate florom i faunom i oštre litice planinskih masiva koji su se nadvili nad rekom omogućavaju veliki broj aktivnosti. Teško je utvrditi da li je više onih koji prolivaju znoj uz pecanje i roštilj ili opuštajući se na planinarenju i biciklu.

 

 

Na vrh Kablara se može stići peške, biciklom, pa čak i kolima. Kako nisam neki fan planinarenja kolima, parkirali smo ispred kafane i istraživački se dali u analizu mape koja se tu nalazi. Do vrha vodi više staza koje variraju od lakih pešačkih tura, pa sve do prilično ozbiljnih i pre svega, tehnički zahtevnih.

 

 

Nekada nije ni dobro kada postoji toliko izbora. Čovek, prosto, ne zna kojim putem da krene. Da li ćete dužom ili kraćom, strmijom ili opuštenijom stazom, izbor je samo vaš i svako može da nađe rutu koja odgovara njegovom kondicionoj spremi. Sve su izuzetno dobro obeležene, pa Kablar mogu da svrstam u sam vrh sprskih planina što se ovog aspekta tiče.

 

 

Istina, na najzahtevnijim stazama se nalaze bonus tačke u vidu nagrade. To su Isposnica Svetog Save i pećina Turčinovac. Ova planinarska i ferrata staza pružaju divnu priliku da se pored fizičke rekreacije upozna i kulturno-istorijska baština Srbije. Ono što nekome izgleda kao surova priroda, drugome je raj za adrenalinske sportove.

 

Isposnica Svetog Save
Ferrata staza do pećine Turčinovac

 

To je i razlog što se ovde nalaze penjačke i ferrate staze, jer su odsečene i vertikalne litice idealne za to. One često služe kao poligoni za škole penjanja i alpinizma, ali i za pripremu za neke ozbiljnije inostrane ekspedicije.

Mi smo se odlučili za strmiji uspon i laganiji silazak. Odmah na startu smo primetili da smo opkoljeni neverovatnim zelenilom. Ova, mahom listopadna, šuma je toliko bujna i razgranata da je teško ostati imun na njenu zavodljivost. Šumskim stazama i prirodnim tunelima napredujemo prema cilju dok nam pluća usisavaju preko potreban svež kiseonik.

 

 

Naravno da u ovako gustoj šumi postoji mnogo oblika života. Imali smo sreće, pa su nam šarka, veverica, kukavica, soko i fazan ulepšali dan. Pored toga, kažu biolozi da u ovoj klisuri ima i vidre, jazavca, divlje mačke, kune, kornjače, čaplje, orla…

 

 

Dok smo se kretali ispod stoletnih krošnji i nailazili na planinarske table, delovalo je kao da smo u nekom lavirintu i da samo ukoliko budemo uporni možemo izaći na čistinu. I tako i bi.

 

 

Posle tri i po sata, sve sa pauzama, izbijamo na plato i vrh je na dohvat ruke. Umesto najavljene oluje i kiše tog dana, dobili smo divovsku borbu oblaka koji su se sudarali iznad vrhova Ovčara i Kablara i dali celoj situaciji blago dramatičan fotografski ton.

 

 

 

Na vrhu Kablara, na 889 mnv. se nalazi jedinstven putokazni stub sa spiskom i položajem svih okolnih planina. Ovaj izvanredni poduhvat je životno delo strastvenog planinara Ratka Rabrenovića.

 

 

A samo malo dalje, nalazi se jedan od najlepših vidikovaca Srbije sa kojeg se pruža neverovatan pogled na meandre Zapadne Morave, „komšiju“ Ovčar i celu klisuru. Morava je tog dana bila boje Dunava usled silnih padavina negde malo nizvodno, pa smo ostali uskraćeni za uživanje u njenim zelenim nijansama. Ako je uopšte i potreban, eto razloga da se vratim na Kablar.

 

 

Staza koju smo izabrali za povratak je bila znatno duža, ali blaža. Put nas je vodio kroz šumarke, pašnjake, lugove i pokazao jednu potpuno drugu, nežniju stranu Kablara. Takođe, put nas je odveo i u domaćinstvo Branislava Paunovića koji sa širokim osmehom i raširenim rukama prima putnike namernike.

 

 

Tek posle okrepljenja, kafe i rakije pustio nas je da nastavimo i pokazao nam prečicu do šumske staze koja vodi kroz njegove posede. Preporuka je da se vratite stazom broj 4 koja prikazuje Šumadiju u njenom karakterističnom svetlu. Tako ćete proći i pitomom i „ljutom“ stranom i steći kompletnu sliku o lepotama Kablara.

 

 

U suton izlazimo iz šume i stižemo do parkinga. Dok je mrak osvajao klisuru, shvatamo da je pravo vreme za posetu lokalnoj gostionici…

 

Zaprati Nenad Nesic:

Poslednji članci od

2 Responses

    • Nenad Nesic

      Poštovani Stanko,
      Nisam lično bio, ali pored šatora verujem da možete da prespavate i u Ovčar banji. Veliki pozdrav!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.