Bihać – Banja Luka

objavljen u: Prirodopisi | 4

“Neprocenjiva vodena blaga”

 

Pre 30 godina kada je počeo građanski rat bio sam mali. Ništa nisam shvatao tada, a vrlo verovatno da ni sada ne znam mnogo više o tome. Svakako ne želim da pišem o politici, religiji ili ekonomiji, ali sa geografske ili prirodnjačke strane osećam prazninu i zasigurno znam da mi je ta ludost koja se dogodila skrila ili bar udaljila neke nestvarne predele, divne ljude i trenutke koje se mere večnošću. Zato već dugo nošen sumantom željom da zagvirim u sve beskrajno lepe delove Balkana, putujem i istražujem ih pokušavajući da dam sve od sebe ne bih li nadoknadio propušteno.

Koordinate: 44.8965, 15.9357
Rastojanje od BG: 500km
Težina: 1 – OPUŠTENCIJA
Način realizacije: SOLO
Oprema: PATIKE, RANAC

 

 

Naravno da sam stigao i do Une. Kao i mnoge pre mene, potpuno me opčinila. Ona je je prelepa nezadrživa prirodna sila koja svakome mami uzdahe. Negde je ljuta, negde je mirna, ponekad buči i huči, ali gde god da se pojavi donosi čaroliju. Njena raznolikost i kreativnost su potpuno nestvarni. Una je sve što može reka da vam pruži, brzak i vodopad, rukavac, hir, vir…
U prvoj poseti prišao sam Uni sa donje, južne strane i proveo predivne trenutke upoznavajući se sa Martin Brodom, Kulen Vakufom, Štrbačkim i Milančetovim bukom. Ukoliko ste nekim slučajem to propustili, možete reportaže pronaći OVDE i OVDE.

 

 

Za ovu turu sam imao nešto drugačiji plan, jer s mo na proputovanje krenuli sa trogošnjim sinom. Smeštaj smo pronašli tačno ispod zamka Ostrožac, u vili Atrium. Imam samo reči hvale za domaćine, kao i za vilu, pa je neizostavna i topla preporuka za sve putnike namernike. Dvorište je prilagođeno deci, pecana ili vajat je opremljen(a) svim neophodnim “pomagalima” za spremanje gurmanskih poslastica, a jutarnja kafa na obali smaragdne Une je neprocenjiva.

Obilazak smo započeli od Japodskih otoka (44.7465, 15.9365). Ovo tirkizno čudo prirode je prava atrakcija, a pritom je prilagođeno svim uzrastima i svim potrebama. Pored pet rečnih ostrvaca ili ada, povezanih drvenim mostićima, protiče Una koja poskakujući po sedri stvara slapove i brzake.

 

 

 

Japodski otoci su mesto koje odiše gostoprimljivošću i ljubavlju i to nije neka prazna floskula ili metafora. Ne može ni biti drugačije, jer kada se pogleda iz vazduha primećuje se ogromno srce koje je formirala Una.

 

Foto: Rio priče sa putovanja

Ovde možete meditirati, upijati cvrckut ptica i šapat reke, možete šetati ili iznajmiti kajak, ali i iznajmiti kućicu na drvetu ili bungalove i uživati u gastronomskim specijalitetima. Po malo čudan naziv ostrva su dobila po Japodima, najstarijem Ilirskom plemenu čiji ostaci su pronađeni u ovim krajevima.

 

 

Obilazak Eko sela Natura art(44.7334, 15.9265) bio je poseta muzeju na otvorenom, kao neki izlet u drevna vremena. Smešteno na samoj obali Uni, eko selo razvija kvalitetnu priču i privlači ljubitelje prirode i kulturne baštine, ali i umetnike, pesnike, boeme.

 

 

Akcenat je na bosanskoj tradiciji, ambijentu starih kuća, a posebno svetlo se usmerava na vodenice, mlinove i stare kovačnice. Atmosferu seoskog domaćinstva dodatno upotpunuju drevna oruđa i alati, ali i brojne životinje koje nesputano šetaju. Jedino nisam shvatio kada i kako su uhvatili Goluma i stavili ga u kavez. 😊

 

 

Veoma blizu se nalaze Ripački slap (44.7648, 15.9507) i Kostelski buk. Oba ova Unina izliva kreativnosti su se toliko dopala ljudima da su ih urbano eksploatisali i skoro je nemoguće prići im. Ripački slap se nalazi u mestu Ripač, a nekada brojne sojenice zamenile su danas još brojine vikendice koje su načičkale tik uz reku i slapove kako bi se sa terasa moglo uživati u glasnom žuboru vode.

 

 

Iznad Kostelskog buka se nadvio istoimeni hotel, pa ako želite da ga vidite moraćete proći kroz hotelski posed. Uopšte nisam imao ni trunke snebivanja ili dvoumljenja oko toga i vrlo brzo sam stigao do mesta sa kojih se pružaju fantastični pogledi ka velelepnim vodopadima. Na ostrvu u sred rukavca Une nalaze se igralište za decu, mini zoološki vrt i uređena plaža .

 

 

 

Kao mnogo puta do sada, pronalizim usputne zanimljive lokacije koje je gre’ota propustiti. Na putu ka Banja Luci skrećemo kod sela Lušci Palanka prema Grmeču u čijem se zagrljaju nalazi skriveni fenomen. Bobijaško oko (44.7016, 16.4639) je kraška uvala na čijem se dnu nalazi tirkizno jezero.

 

Jako bi čudno bilo da ovakvo mesto nema svoju legendu, a ona kaže da se svako veče ovde kupaju vile i vilenjaci, ali ako pokušate da nekome kažete šta ste videli obrisaće vam sećanje. Evo, ja sam već zaboravio šta sam hteo da kažem. 😊

Pre nepune tri decenije, istraživanja su pokazala kako je Bobijaško oko povezano s ogromnom podzemnom akumulacijom sveže vode koja se nalazi na prostoru ispod Palanačkog polja. Kako se voda u njemu kreće dvosmerno, dolazi do estevele koja za vreme visokog vodostaja i obilnih padavina ima karakteristike vrela, dok pri niskom nivou vode postaje ponor.

Ali, Bobijaško oko nije izvor. Estavela funkcioniše po principu spojenih sudova, jer je spojena sa podzemnim kanalima i vodama. Najatraktivnije je posle obilnijih padavina, ali na žalost zakasnio sam nedelju dana i nisam ga zatekao u najlepšem izdanju.

 

Nedaleko odatle je vodopad Blihin skok (44.7899, 16.5308). Ovo spektakularno delo prirode nalazi se na 14 kilometara od Sanskog Mosta i sa svojih pedesetak metara visine svrstava se među više vodopade Bosne i Hercegovine. Prilaz vodopadu je uređen drvenim stepenicama i mostićima i za 10-15 minuta se stiže do njega. A onda malo ko ostane ravnodušan, ali i suv. 😊

 

 

Padajući sa velike visine kapljice vode se raspršuju i prave tuš na otvorenom koji je prijatan posebno u letnjem epriodu. Blihin skok je veoma specifičan, jer prilično mala reka formira raskošan vodopad koji dominara okolinom. Iako uvek moćan, ipak izgleda drugačije u različitim delovima dana i godine – količina vode, položaj sunca, okolna vegetacija… Mi smo odlučili da ga postetimo kada smo mogli. 😉

 

 

Kako smo izuzetno domaćinski dočekani kod prijatelja u Banja Luci valjalo je malo prošetati i potrošiti kalorije čuvenih bosanskih gumanluka.

Tako stižemo do vodopada Švrakava(44.6775, 17.2331). Nalazi se na idealnom mestu, dovoljno daleko od grada kako ne bi bila prevelika gužva, a opet dovoljno blizu da uživaoci prirodnih lepota mogu da imaju svoj kutak.

 

 

Ova pritoka Vrbasa tvrdoglavo brusi svojoj mali kanjon na čijem kraju se lomi sa 5-6 metara visine u krečnjački lonac i dalje nastavlja natenane u zagrljaj Vrbasu. Lako ga je pronaći vozeći kroz sela i preko prilično dobrog makadama.

Dalje upoznavanje predivne okoline Banja Luke nastavljamo na Krupi na Vrbasu(44.6169, 17.1378). 25 kilometara od Banja Luke nalazi se reka Krupa, pritoka Vrbasa. U samo četiri kilometra svog toka do ušća Krupa uspeva da se pohvali nesvakidašnjom lepotom i hirovitim ponašanjem. Čas je staložena i šepuri se zelenim nijansama, čas plavičasta i providna, onda odjednom podivlja i uz gromoglasni huk se pretvara u belu nezaustavljivu silu koja krči sve pred sobom.

 

 

 

Ta energija je više nego poželjna za vodenice kojih je ovde u prošlosti bilo više nego sada, ali još uvek se mogu naći one koje su aktivne i to daje posebnu notu šarma celoj okolini.. Na tim mestima se može kupiti sveže brašno, pa čak i vrući uštipci od heljde sa kajmakom što je i specijalitet ovog mesta.

 

 

Krug zatvaramo posetom Etno selu Ljubačke doline (44.6641, 17.1918). Ovo etno selo, muzej na otvorenom i krčma su fenomenalan spoj tradicije, istorije, prirode i vrhunske domaće hrane tako da ne čudi velika popularnost koju uživa kod posetioca. Najviše eksponata je skupljeno na potezu između Banja Luke i Kneževa, ali nisu izostali ni neki drugi predeli.

 

 

Trebalo je sakupti preko 6000 eksponata među kojima doiminiraju etnološka zbirka, drevne autentične kuće, ali i nuizmatička kolekcija, zbirka fosila, minerala, oružja, oruđa… Sve odiše davno zaboravljenim životom i zanatima koji podsećaju na neko daleko vreme za koje mnogi, gledajući današnja dešavanja imaju samo nostalgične emocije.

Ovo je nezahtevna i prelepa tura koju mogu svi da priušte, dovoljno lepa da će svi uživati, a naročito je pogodna za upoznavanje dece sa čarima prirode.

 

 

Zaprati Nenad Nesic:

Poslednji članci od

4 Responses

  1. Gaga

    Hvala sto podelite sa nama ovakve momente. Mi koji smo prilicno vezani poslom, porodicom, cime god, zaista uzivamo u ovim zelenim fotografijama

    • Nenad Nesic

      Hvala vama što čitate. Nadam se da ćete uspeti bez obzira na sve da ugrabite ovakve momente, Pozdrav.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.