Mostar sa okolinom

objavljen u: Prirodopisi | 3

Lepota skrivena u kršu

 

Mostar kao nezvanična prestonica smestio se u srcu Hercegovine. Opisuje se sa dosta zvaničnih i nezvaničnih informacija, urbanim legendama, ali i sa geografskim, kulturološkim i istorijskim podacima. Toliko je toga za videti, doživeti i probati.

Sve je delovalo primamljivo, a i ja sam shvatio koliko zaista malo znam o njemu, te sam odlučio da ga posetim i upoznam.

Koordinate: 43.3439, 17.8077
Rastojanje od BG: 420km
Težina: 1 – OPUŠTENCIJA
Način realizacije: SOLO
Oprema: CIPELE, RANAC

 

 

U školi su nas učili da mostovi spajaju ljude, ali se u Mostaru dešava nešto sasvim suprotno. Posle kolektivnog ludila koje nas je zahvatilo devedesetih godina prošlog veka došlo je do striktne podele – tačno se zna ko je sa koje strane reke. To je dovelo do toga da neki ljudi nisu prešli Neretvu već 30 godina, a kao mali su se kupali u njenoj ledenoj bistroj vodi. Mi koji smo gosti to ne osećamo, ali samo saznanje svakako ne prija. Nije mi želja da šaljem bilo kakve političke ili slične negativne note već samo da pružim osvrt na stanje koje vlada u ovom prelepom gradu.

 

 

Mi smo porodično proveli fantastična četiri dana, upijali nestvarne prirodne lepote, uživali u slasnoj lokalnoj gastronomiji, pa svakom mogu toplo da preporučim da planira druženje sa Mostarom i okolinom. O nekim avanturama u okolini sam već pisao OVDE i OVDE, ali ovo je pre svega preporuka za porodično putovanje i/ili ljubitelje prirode koji ne mere sve u kilometrima već i u trenucima uživanja.

 

 

Mostar se raširio preko obala smaragdne Neretve koju su stari Kelti zvali „Božiji dar“, a grad je ime dobio po čuvarima mostova – „Mostarima“. Kao jedan od najlepših gradova Bosne i Hercegovine godišnje privlači preko milion posetilaca. Najveći deo dolazi zbog posete Starom gradu koji ima posebnu atmosferu i jedinstven šmek. Uske ulice, izlizana kaldrma, brojne zanatske radnjice i ušuškani restorani po terasama izmeštaju u neko davno zaboravljeno i bezbrižnije vreme.

 

 

Centralni deo je naravno Stari most, remek delo iz 16 veka. Nažalost, teško je pričati o Starom mostu, a ne pomenuti bezumni čin glavno komandujućeg hrvatske vojske koji je u novembru 1993. godine odlučio da sruši umetnički raritet star 427 godina?! Kako ne želim pričati o politici, prelazim odmah na znatno lepše teme. U okolini Mostara se nalazi više prirodnih lokaliteta koje oduzimaju dah i itekako su vredni posete, pa je sam grad poslužio kao polazna tačka za dostizanje ovih lepota.

Vodopad Kravice (43.1583, 17.6080)

Bez ikakve sumnje, Kravice predstavljaju jedan od najlepših vodopada u BiH. Za ovo čudo prirode možemo zahvaliti reci Trebižat koja je na ovom mestu odlučila da se stropošta sa 28 metara visine. Ne bi to bilo ništa specijalno da nije sačinjen od desetina vodopada i dostiže do gotovo 150 metara širine.

 

 

Zahvaljujući velikoj količini vode i jakom hercegovačkom suncu, vegetacija u okolini je izuzetno gusta i zelena, te podseća na neke udaljene egzotične destinacije. Od pratećih sadržaja može se osvežiti u baru na obali, provozati čamcem do samih vodopada i okupati na sopstvenu odgovornost.

 

Vodopad Koćuša (43.2493, 17.4522)

Prateći uzvodno zavodljivu reku Trebižat za 20-ak minuta vožnje stižemo do vodopada Koćuša. Iako nije bog zna kako skriven, ovaj fantastični vodopad je nekako ostao „ispod radara“ za mnoge. Preko bigrenih stena dugačkih 50-ak metara reka formira vodeni zid visine pet metara i uz zaglušujući huk pravi prelepu oazu.

 

 

 

Idiličnu sliku dodatno dopunjuju bujna vegetacija, raznovrsni životinjski svet, ali i vodenice kao zaostavština drevnih vremena. Prilaz je asfaltnim putem, postoji parking i ne plaća se ulaz što u mojim očima uzdiže vodopad Koćušu iznad Kravice. 😊

 

Hutovo blato (43.0654, 17.7534)

Hutovo blato je močvara koja se netipično smestila u hercegovačkom kršu i predstavlja jedan od najbogatijih rezervata ptica močvarica na Balkanu. Nisu ptice jedini uživaoci ove vodene oaze mada ih ima preko 160 vrsta. Pored njih uočeno je i 22 vrste ribe, oko 700 biljnih vrsta, te brojni sisari i gmizavci. Najbolji način upoznavanja Hutovog blata je vožnja čamcem.

 

 

Mrežom vodenih tokova ulazimo u srce močvare i na trenutak otkrivamo bogatu floru i faunu. Od dodatnog sadržaja naišli smo na veštačku stenu za penjanje, dečiji avantura park i kratku edukativnu stazu sa postavljenim tablama o istorijatu i stanovnicima ove živopisne močvare.

Pećina Vjeternica (42.8478, 17.9793)

Vjeternica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini. Do sada je otkriveno oko 6,5 kilometara hodnika dok je turistički uređeno oko 600 metara. Ime je dobila po interesantnoj prirodnoj pojavi koja je ovde primećena. Usled velikih temperaturnih razlika i vazdušnog pritiska koji se zbog toga javlja dolazi do jakog strujanja čiji huk podseća na vetar. Zanimljivo je da “vetar“ menja smer u zavisnosti od godišnjeg doba.

 

 

Posmatrano po podzemnom biodiverzitetu, Vjeternica važi za jednu od najbogatijih pećina na svetu. Od 200 otkrivenih vrsta, čak 37 su endemske, a jedan stanovnik posebno privlači pažnju. Reč je čovečijoj ribici, neobičnom stvorenju za kog su nas učili u školi da živi samo u Postojnskoj jami. Pećina Vjeternica je izuzetno bogata vodom, pa se može u zavisnosti od godišnjeg doba uživati u potocima, vodopadima ili punim kadama koje uz pomoć refleksije omogućuju bajkovite slike podzemnih dvorana.

 

 

 

Obilazak traje oko sat vremena, a uz kupljenu ulaznicu dobija se i kaciga.

 

Stolac (43.0855, 17.9573)

Na povratku iz Vjeternice svraćamo u osunčani Stolac. Mala hercegovačka varoš se skutkala u podnožju brda koja su vekovima pružala zaštitu, usput nagrađena mediteranskom klimom i vodom kao esencijom života koju donosi razigrana Bregava. Verovatno je to i razlog bogatog kulturno-istorijskog života, zaštite UNESCO-a, kao i velikog broja znamenitih ljudi koje je iznedrio Stolac. Gradom dominira srednjevekovno utvrđenje Vidoški grad, na samo tri kilometra se nalazi Radimlja, muzej na otvorenom koji predstavlja najveću riznicu prilično dobro očuvanih nekropola stećaka.

 

 

Nažalost zbog nedostatka vremena, ali i izuzetno jakog hercegovačkog sunca ostavili smo posetu za neki drugi put i osveženje potražili na vodopadu Provalije. Najbolje vreme za posetu je proleće, jer zelena Bregava usled jakog sunca prilično splasne preko leta pa Provalije gotovo i da presuše.

 

 

Opet je u pitanju više vodopada koji čine jednu prelepo skladnu celinu te ovaj lokalitet od milošte nazivaju „Bosanskom Nijagarom“. Pored vodopada se nalazi terasa restorana „Old mill“, pa smo pored uživanja u huku bistre vode počastili sebe lokalnim gastronomskim đakonijama.

 

Vrelo Bune(43.2567, 17.9033)

Vrelo Bune je verovatno jedna od najfotografisanijih lokaliteta u BiH. Razloge treba tražiti u blizini Mostaru, uređenom prilazu i parkingu, ali i nadasve bajkovitom izgledu. Izvor je u pećini odakle tirkizna Buna kreće kratko, ali upečatljivo putovanje.

 

 

Krasi je velika hladnoća i predivna boja, a na devetom kilometru od vrela spektakularno se uliva u Neretvu.

 

 

Iznad vrela pored same pećine nalazi se Tekija. Datira iz XV veka i uklopila se sa vrelom Bune prilično lepo pa čine jednu skladnu celinu. Za ulaznicu od 10KM možete dobiti uvid u način zivota derviša, ali ne i vodiča koji bi vas sproveo i dodao još po neku informaciju.

Na obalama se nalaze jata načičkanih patkica koje plove tik uz terase restorana u kojima se možete okrepiti. Bez obzira na gužvu koja je prisutna, vrelo Bune je mesto koje izmešta iz vreve i puni pozitivnom energijom.

Nakon svega bilo mi je jasno šta svake godine million posetilaca traži u Mostaru.

 

Zaprati Nenad Nesic:

Poslednji članci od

3 Responses

  1. Kao Cokolada

    Lijep putopis….Bravo za opis i fotke.
    Preporuka je detaljno obici znamenitosti i prirodne ljepote Stoca, jer to je zaista biser u BiH, aposebno megalitski Ilirski grad Daorson.
    Lp

    • Nenad Nesic

      Slažem se, ima još dosta mesta u okolini vrednih obilaska. Ja samo dajem smernice, a vi nastavite gde sam stao. 🙂 Veliki podrav!

  2. Bata Ristic

    Sjajano!
    Samo jos ljudi da se urazume, da nam bude jasno da smo svi isti i da razvijamo dobre medjusobne odnose.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.